Svetsko tržište vina vredi preko 300 milijardi dolara i raste godišnje oko pet odsto. Dominiraju zemlje zapadne Evrope. A u Srbiji poslednjih godina niču novi vinogradi – vino je sve kvalitetnije i osvaja i najvažnija svetska priznanja i medalje. Ono što domaćim vinarima i dalje nedostaje je bolji ino-plasman. Zato najavljeni, veći izvoz na ogromno kinesko tržište vide kao veliku šansu. Vinogradi Jeremića prostiru se na smederevskim brežuljcima iznad Dunava na oko 12 hektara. Kvalitetom grožđa i vina dominiraju "merlo" i "sovinjon beli". Niču i novi vinogradi. Raste i izvoz u nekoliko zemalja. U Kinu godišnje odlazi oko devet hiljada boca. Ove godine smo potpisali ugovor o zastupništvu sa kupcem koji je insistirao na tome i upravo mu spremamo jedan kontejner sa istom količinom, kaže Slavoljub Jeremić, vinar iz Smedereva.
Svetsko tržište vina vredi preko 300 milijardi dolara i raste godišnje oko pet odsto. Dominiraju zemlje zapadne Evrope. A u Srbiji poslednjih godina niču novi vinogradi – vino je sve kvalitetnije i osvaja i najvažnija svetska priznanja i medalje.
Ono što domaćim vinarima i dalje nedostaje je bolji ino-plasman. Zato najavljeni, veći izvoz na ogromno kinesko tržište vide kao veliku šansu.
Vinogradi Jeremića prostiru se na smederevskim brežuljcima iznad Dunava na oko 12 hektara. Kvalitetom grožđa i vina dominiraju "merlo" i "sovinjon beli". Niču i novi vinogradi. Raste i izvoz u nekoliko zemalja. U Kinu godišnje odlazi oko devet hiljada boca.
"Ove godine smo potpisali ugovor o zastupništvu sa kupcem koji je insistirao na tome i upravo mu spremamo jedan kontejner sa istom količinom", kaže Slavoljub Jeremić, vinar iz Smedereva.
Dodaje da je prava blagodat sarađivati s najmnogoljudnijom zemljom na svetu i da narod u Kini voli ne samo vina nego i druge proizvode iz Srbije.
Vinogradi u Srbiji prostiru se na oko 23.000 hektara, a godišnje proizvedemo oko milion i po hektolitara vina. I država dosta ulaže u nove zasade, mehanizaciju, udruženja, povećanje izvoza.
Izvoz u Kinu je udvostručen je u poređenju sa 2016. godinom.
"Kina je četvrti uvoznik vina na planeti, iako to do pre 10 do 15 godina nije bila. Prošle godine izvezli smo oko 370.000 boca vina prema Kini i to je vino koje smo veoma dobro naplatili. Cena flaše je bila između tri i po i četiri evra, što nije slučaj kod izvoza prema Rusiji gde je cena evro, evro i 20. To samo govori o kakvim kupcima je reč i da žele skuplja vina", kaže Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede.
"Iz Srbije postoji određeni izvoz, ali je to još uvek pojedinačno. Nema još uvek sistematskog i organizovanog nastupa. Zato mi pozdravljamo ove inicijative da se na nivou države udruže proizvođači kako bismo bili konkurentniji i prisutniji", kaže Veselin Despotović iz Udrženja vinara "Šumadija".
Prema njegovim rečima, domaći proizvođači imaju slobodnih količina za izvoz na kinesko tržište.
Srpsko vinogradarstvo i vinarstvo jedna je od najbrže rastućih grana privrede. Imamo 340 proizvođača vina, više od 100 vina sa geografskim poreklom, a razvija se u Evropi sve traženiji vinski turizam.